SCHÖNSTATTSKI VIJENAC

Schönstattski vijenac, kako se kolokvijalno naziva, pobožnost je prema blaženoj djevici Mariji koja je nastala unutar schönstattskog pokreta osnovanog još davne 1914. godine u mjestu Schönstattu u Njemačkoj. Osnivač otac Kentenich je bio uvjeren da budućnost Crkve leži u domovima i obiteljima. Tako je pokrenuta akcija hodočasničke Gospe, slike koja nosi ime „Majka Triput Divna, Kraljica i Pobjednica Schönstattska”.
Ova je akcija inicijativa Međunarodnog schönstattskog pokreta koji je u Hrvatskoj započeo 1998. godine. Ideja te inicijative jest stvaranje krugova od 10-15 članova (obitelji) između kojih će svaki mjesec hodočastiti Gospina slika.
Ovaj pokret u Hrvatskoj nosi ime „Hrvatska schönstattska obitelj (HŠO)“. U Hrvatskoj imamo dva schönstattska svetišta: u Maloj Subotici (kod Čakovca, Varaždinska biskupija) i u Ivanovcima (južno od Valpova, Đakovačko-osječka nadbiskupija).
U našoj župi postoje tri kruga (vijenca) Hodočasničke Gospe: u Gornjoj Vrbi dva i jedan krug (vijenac) u Ruščici. U jednom vijencu sudjeluje oko petnaest obitelji. Budući da je marijanska pobožnost ujedno i kristocentrična, jer ukazuje i pokazuje na Krista, članovi župnih schönstattskih vijenaca u svojoj pobožnosti nastoje ne izostaviti euharistijsko klanjanje i samu euharistiju.